Majndfulnes je način postojanja – sposobnost za svjesnost iz trenutka u trenutak – koji ne pripada nijednoj određenoj kulturi ili tradiciji. Za nas je ta vještina, dio našeg rođenjem zagarantovanog prava, nekako izgubljena tokom evolucije ili nedovoljno korištena; možda baš zbog brzine života koji danas vlada. Dobra je vijest da možemo sami sebe da naučimo vještini majndfulnesa, isto kao što vježbamo da bismo tijelo održavali zdravim.
Mindfulness je u zadnje vrijeme postao jako popularan. Svjedočimo njegovoj prekomjernoj popularnosti ili tzv. „mindfulness hypeu” bez razumjevanja što to doista jest. Ispada da može značiti svašta: mirisne svijeće i pjenušave kupke, opuštanje u prirodi, zdravu prehranu, pozitivno razmišljanje, itd., što mindfulness nije.
Majndfulnes je je vrsta svjesnosti koja se razvija specifičnim načinom obraćanja pažnje, namjerno, u sadašnjem trenutku i bez evaluacije i promjene onoga što je prisutno, samo registrovanje iskustva. Popularnosti majndfulnesa najviše doprinosi činjenica da je ova vrsta tehnike utemeljena na nauci, prvenstveno na psihologiji i neuronaukama, stoga u okviru svojih tehnika ne sadrži msitične komponente i lako je razumljiva svima. Majndfulnes (puna svjesnost) je sposobnost da budemo potpuno prisutni u trenutku, svjesni sebe, okoline i toga šta radimo, bez osjećaja “zaglavljenosti” u mislima i bez opterećenosti/preplavljenosti onim što se dešava oko nas. Ljudi često poistovećuju majndfulnes i meditaciju, iako su ove dvije tehnike povezane i prepliću se, postoje razlike između njih. Majndfulnes uključuje svjest o svom okruženju, tjelesnim senzacijama, disanju i onoga što se dešava u nama, dok meditacija “otpušta” spoljašnji svijet i podrazumijeva samo fokusiranje na dah (mantru, sliku, senzaciju ili neki zvuk).
Koja je razlika između mindfulnessa i drugih vrsta meditacija?
Postoje dvije vrste meditacije – meditacije uvida i koncentracije. Mindfulness se smatra meditacijom uvida jer donosi punu pažnju na tijelo i um u sadašnjem trenutku, bez pokušaja da se to iskustvo promijeni. Što god se događa u tijelu (zvukovi, mirisi, okusi, senzacije) ili umu (misli i predodžbe), zadatak je jednostavno to primijetiti. S vježbom, kroz mindfulness počinjete otkrivati uzroke vlastite patnje i nalaziti put do slobode.
S druge strane, u meditacijama koncentracije, fokus je na konceptima, prizorima ili mantrama. Um se zadubi u jednu stvar, a glavna korist od toga je osjećaj smirenja. Razlika između te dvije vrste meditacije jest u tome što kod meditacije koncentracije postajete jedno s objektom koncentracije, što vas dovodi do većih dubina meditativnog stanja, dok kod meditacije uvida počinjete primjećivati vječnu prirodu promjena koje se događaju u tijelu i umu te teškoće koje proizlaze iz nastojanja da se “uhvatimo” za te osjećaje i pokušavamo ih promijeniti. Meditacija uvida zapravo mijenja vaše definicije o tome tko ste doista vi, produbljuje vaše razumijevanje uzroka vlastite patnje i stresa te vas vodi do veće ravnoteže i mira.
Kako se meditacija razlikuje od relaksacije?
Iako meditacija može dovesti do relaksacije, to se ne mora dogoditi. Vaša namjera je ono što čini razliku. Kad se želite opustiti, možete se baviti raznim aktivnostima, poput gledanja televizije, čitanja knjige, ležanja u kadi, prakticiranja vježbi disanja itd. U mindfulness meditaciji namjera je jedino promatrati objekt vaše svjesnosti bez donošenja prosudbi o njemu. Tako, ako jedete s punom svjesnošću (vježba mindfulnessa), osvještavate potpuno sva svoja osjetila – ne zbog relaksacije, nego zbog što potpunijeg proživljavanja samog tog trenutka.
Vježbanje mindfulnessa u svrhu relaksacije može biti čak i kontraproduktivno. Naime, ako meditirate, a ne osjećate se opušteno, možete početi razmišljati o tome kako to ne djeluje pa se zbog toga osjećati frustrirano, tjeskobno i razočarano, a to pak mogu biti okidači daljnjih spirala tjeskobe ili depresije.
Izvor: Stahl, B., & Goldstein, E. (2010). A mindfulness-based stress reduction workbook. New Harbinger Publications.
BENEFITI MAJNDFULNESA
- Opšte blagostanje (čak i u teškim životnim trenucima)
- Zadovoljstvo životom
- Dublje cijenjenje i proživljavanje užitaka i zadovoljstava (svakodnevnog) života
- Poboljšava samoprihvatanje
- Suosjećanje i brižnost prema sebi i drugima
- Poboljšan rad imunološkog sistema
- Unapređenje pažnje, koncentracije, pamćenja i učenja
- Učinkovitije nošenje s (teškim i neugodnim) osjećajima i mislima
- Unapređenje naših socijalnih vještina – potiče djelotvornije nošenje s emocijama
- Podiže kvalitet naših odnosa s drugima
- Pojačava psihološku otpornost
- Bolje nošenje s tjelesnim i medicinskim stanjima i bolestima (npr. hronični tjelesni bolovi, psorijaza i druga kožna oboljenja, dijabetes, rak, traumatska ozljeda mozga)
- Olakšanje hroničnih tjelesnih bolova
- Cjelokupnu PSIHOFIZIČKU DOBROBIT, čak i u stresnim, izazovnim periodima
- Pomaže spoznati što je nama osobno uistinu vrijedno i značajno
- Osnažuje doživljaj svrhe i smisla života
- Podstiče pristup životnim iskustvima s više otvorenosti, interesa i znatiželje
- Smanjuje ruminiranje, brige, opsesiranje oko nečega
ŠTA MAJNDFULNES NIJE?
- nije tehnika zaustavljanje misli
- NIJE TEHNIKA RELAKSACIJE i dostizanja stanje opuštenosti (može biti nus pojava majndfulnesa)
- nije religijska praksa ali se kao tehnika ne kosi sa religijskim učenjima te je mogu upražnjavati svi
- nije isključivanje i bijeg od života
- nije brzodjelujući lijek (ipak ne brinite ispod površine se odvija mnogo više nego što mislite)
- teza da se kultiviše samo kroz meditaciju, NETAČNO!!!
- ZAKLJUČAK da ako moj um luta, majndfulnes ne „radi“ – NETAČNO!!!
„U današnjoj žurbi, svi previše razmišljamo, tražimo previše, želimo previše – i zaboravljamo radost jednostavnog postojanja. – Eckhart Tolle